ARHITEKTA RUSKOG CARSKOG DVORA I SPOMENIKA PALIM BORCIMA U VLASOTINCU

Posebno mesto u srpskoj arhitekturi između dva svetska rata pripada ruskim arhitektama. Mnogi od njih uklopili su se u život nove domovine dajući joj svoj puni doprinos. Oni su uskoro postali "državni", a projektovali su na osnovu jedne solidne akademske škole. Oni su u trećoj i četvrtoj deceniji 20. veka ostvarili obimnu graditeljsku produkciju.
Nikolaj Krasnov je završio Akademiju likovnih umetnosti u Moskvi na odseku za arhitekturu, a zaposlio se kao gradski arhitekta u Jalti na Krimu. U Rusiji, po njegovim projektima sagrađeni su mnogi objekti, između ostalih i carsko letovalište Livadije na Krimu. Došao je u Beograd 1922. godine, sa titulom akademika arhitekture i zaposlio se u Arhitektonskom odeljenju Ministarstva građevine Kraljevine SHS. Njegovi savremenici, okarakterisali su ga kao razložnog arhitektu koji nije trpeo novotarije i kao izvanredno disciplinovanog akademskog crtača.

Nikolaj Krasnov: Rus koji je napravio srpsku vladu [2]

Među projektima za spomen-obeležja izgradio je i projekat za vlasotinačku spomen-česmu, javni spomenik posvećen rodoljubima palim u oslobodilačkim ratovima Srbije od 1809. do 1918. godine. Inicijativa za njegovu izgradnju potekla je od dr Radula Velaševića. Spomenik je podignut 1932. godine na glavnom gradskom trgu.
Spomenik je u obliku obeliska čije je stablo sraslo sa bazom. Obelisk je monolitna akademska kompozicija koja se pri vrhu sužava, a vrh završava višesegmentnom kapom, rasčlanjenom malim lučnim nišama. Projekat vlasotinačkog spomenika čuva se u Arhivu Jugoslavije u zbirci planova arhitektonskog odeljenja Ministarstva građevine, a potpisao ga Nikolaj Krasnov 17. januara 1931. godine. [1]

Dok je 18. septembar 1932. godine bio datum kada su se desila u Vlasotincu čak tri značajna događaja: osvećenje spomenika palim ratnicima (1809-1918), osvećenje sokolske zastave i podruma vinogradarske zadruge (LG br.39, 1932). To je bio jedno od najmasovnijih okupljanja građana Vlasotinca. Došlo je mnogo ljudi sa svih strana, a među njima episkop niški Dositej i supruga Vlade Ilića, koja je bila darodavac sokolske zastave. Učestvovala su na manifestaciji brojna vlasotinačka, leskovačka i niška društva: pevačka društva Njegoš, Bratstvo i Branko, sokolski muzičari iz Leskovca, niški vojni muzičari… 
[3]
Danas je spomenik podređen masivnijim zgradama drugačije stilske obrade i nema veći značaj u kompoziciji gradskog trga. Stoji kao usamljeni primer arhitekture nacionalnog stila u Vlasotincu, otuđen u ambijentu u kome nema stilski srodnih građevina. [1]

[4]

[4]
[5]

[1]  Tekst: GRADITELJSKO NASLEĐE VLASOTINCA (drugo dopunjeno izdanje), Danica Valčić, Vlasotince, 2018.
[2]  https://www.011info.com/ko-je-bio/nikolaj-krasnov-rus-koji-je-napravio-srpsku-vladu
[3]  Biljana Jović
[4]  https://jugmedia.rs/skidanje-grafita-sa-naruzenog-spomenika-komplikovan-proces/
[5]  Dušan Mitrović  

Comments

Popularne obajve

PRIREDBE TAKVE VRSTE U SRBIJI TADA NIJE BILO - VINSKI BAL

PUTOVANJE KROZ VREME - KAKO SMO POČELI DA ZABORAVLJAMO

Da li znate...

Putovanje kroz vreme - (ne)kulturno nasleđe Vlasotinca