Društvo za ulepšavanje Vlasotinca nastalo 1912. godine

U Vlasotincu je 1.5.1912. godine, neposredno pre početka Balkanskih ratova, na inicijativu doktora Aleksandra Protića, Dušana Mihajlovića, Đorđa Jovića i Petra Ćukalovića osnovano je "Društvo za uređenje i ulepšavanje Vlasotinca". Na svojevrsnoj osnivačkoj skupštni održanoj u prirodi, okupilo se sedamnaest vednih vizionara i osnovalo Društvo koje bi i danas, posle više od 90. godina, u eri prosperiteta ekološke misli i delovanja, našlo svoje mesto i ulogu u Vlasotincu i okolini.

Članovi i osnivači Društva za uređenje i ulepšavanje Vlasotinca
1912.


Na osnivačkoj skupštini su utvrđena pravila i izabrani organi uprave. Za predsednika je izabran dr A. Protić, za sekretara D. Mihajlović, a za blagajnika P. Ćukalović.
Ratovi su prekidali aktivnosti Društva, ali je ono nastavljalo svoj rad.
Broj članova se povećavao iz godine u godinu, pa je Društvo tridesetih godina imalo više od 90 redovnih članova. Prema evidenciji iz knjige redovnih članova, Društvo je 1936. godine imalo 100 članova.
Društvo je nastavilo rad tokom rata i okupacije i dočekalo oslobođenje, ali je ubrzo, 1947. godine, prestalo sa radom zbog novonastalih okolnosti u načinu organizovanja i delovanja.
O aktivnostima Društva od osnivanja 1912. do prestanka rada 1947. godine nema puno podataka, jer je arhiva često seljena, a u dva navrata od strane bugarskih vlasti uništavana.
Na osnovu šturih podataka i malobrojnih dokumenata koje je g. Radomir P. Ćukalović, dugogodišnji blagajnik Društva (1936-1947), sačuvao i poklonio Zavičajnom muzeju i nešto arhivske građe i usmenih kazivanja koje je autor u međuvremenu pribavio, pouzdano se može govoriti o ciljevima delovanja Društva koji su utvrđeni u čl. 3 Društvenih pravila, gde se kaže:

Cilj ovog društva:
  1. Da svim zakonskim sredstvima i svim svojim silama radi na zdravstvenom, moralnom i estetskom boljitku i unapređenju svog mesta;
  2. Da radi na tome da se u svim ulicama zasade drvoredi;
  3. Da se stara i radi da se staro groblje preseli;
  4. Da radi na prosvećivanju domaćica: U vođenju domaćinstva, uređenju kuće, čistoti kuće kako unutra tako i spolja i davati nagrade u novcu onim domaćicama čije kuće budu najbolje uređene i najčistije kako unutra tako i spolja;
  5. Da u sporazumu sa opštinskom i državnom vlašću kao i privatnih lica i ustanova radi na uređenju i izgradi šetališta pored reke Vlasine;
  6. Da se stara o stvaranju modernih mesarnica;
  7. Da se stara o uređenju plaže na Vlasini;
  8. Kad uspe da Vlasotince potpuno uredi da u njemu stranac može da se prijatno oseća, da traži od vlasti da se prizna za klimatsko i turističko mesto.


Prva decenija delovanja Društva protekla je u kratkim periodima mira između ratova, koje je Srbija morala da vodi za slobodu, i uglavnom se svodilo na čišćenje i uređenje grada i okoline.
Kraj ratovanja Društvo je dočekalo bez nekoliko članova koji su poput predsednika doktora Aleksandra Protića dali svoje živote za "krst časni i slobodu zlatnu", ali sa čvrstom namerom velikog broja članova da se nastavi rad.
Godine 1920. obnovljene su aktivnosti, članstvo je podmlađeno, za predsednika je izabran Dušan Mihajlović, za sekretara Isidor Mitić-Grčki, a za blagajnika Petar Ćukalović.
Društvo aktivno sarađuje sa drugim kulturno - prosvetnim, sportskim i esnafskim udruženjima. Radi se na čišćenju i uređenju obala Vlasine, sade se drvoredi, obnavljaju stari i sade novi vinogradi, čiste izvori u Vlasotincu i okolini.
Početak nove decenije Društvo je dočekalo sa podmlađenim članstvom, ali i sa mnogima koji su došli da žive i rade u Vlasotincu poput dr-a R. Velaševića, dr-a B. Arambašića, učitelja S. Pekića i drugih.
Tridesetih godina Vlasotince doživljava privredno-kulturni preporod. Udruženja građana poput: pevačke družine "Njegoš", Sokolskog društva, Narodne čitaonice, Kola srpskih sestara i druge daju svoj doprinos razvoju građanskog društva koji donosi nova znanja i nove mogućnosti, grad se širi i pruža nove izazove... Društvo za ulepšavanje Vlasotinca ih prihvata. Na godišnjoj skupštini 8. maja 1935. godine za predsednika izabran je Rista Krstić, učitelj, za sekretara Nenad T. Popović, činovnik, i za blagajnika Radomir P. Ćukalović, trgovac.
Broj redovnih članova se penje na 90, a povećava se i broj utemeljivača i pomažućih članova.
Novu 1936. godinu Društvo započinje velikim akcijama, nabavlja se dvesta sadnica lipe i bagrema, ozelenjavaju se ulice (Car Lazar, Kosovska i druge) i šetalište pored Vlasine. Interesantno je da su u ovim akcijama učestvovali i činovnici iz opštinske uprave.


Na svojoj redovnoj sednici donosi se odluka "Da se umoli Udruženje Vlasotinčana u Beogradu za jednu pozajmicu". Udruženje prihvata molbu, na predlog svog predsednika majora Vlade Đekića, i umesto pozajmice šalje pomoć Društvu u iznosu od 2000 dinara.
Krajem godine Društvo dobija članske karte, štambilj i pečat, saglasno Pravilima Društva i odobrenja Banske uprave br. 32854 od 10.10.1936. godine.
Narednih godina nastavljaju se radovi na sređivanju ulica i trgova. Prema uvidu u knjigu blagajne Društva i finansijsko stanje se poboljšava i otvara se štedna knjižica. Rukovodstvo društva, saglasno ciljevima, intenzivno radi na ostvarenju najvažnijeg: Da se Vlasotince prizna za klimatsko i turističko mesto, u čemu mu zdušno pomaže Udruženje Vlasotinčana u Beogradu, posebno g. Vlada Ilić i g. Vlada Đekić.
Veliki broj članova, viđenijih ljudi tadašnjeg Vlasotinca, što se iz knjige redovnih članova jasno vidi, podižu ugled Društva i finansijski ga ojačavaju da može da pomaže druge.
Zbog odlaska g. Ristića iz Vlasotinca 1940. godine, na mesto predsednika dolazi Mihajlo Mihajlović.
Aktivnosti se smanjuju, oseća se približavanje ratne oluje koja zahvata ceo svet, i počinje II svetski rat.
Ratne godine i okupacija zaustavile su aktivnosti Društva. Ono nije zvanično zabranjeno od okupacionih vlasti, ali okolnosti nisu pružale priliku za rad.
Kraj rata Društvo je dočekalo bez mnogih svojih članova, a i nova vlast je imala novi, izmenjeni sistem vrednosti, pa je Društvo završilo svoj tridesetpetogodišnji vizionarski rad.

Tekst: Slobodan Ćukalović




Comments

Popularne obajve

PRIREDBE TAKVE VRSTE U SRBIJI TADA NIJE BILO - VINSKI BAL

PUTOVANJE KROZ VREME - KAKO SMO POČELI DA ZABORAVLJAMO

Da li znate...

Putovanje kroz vreme - (ne)kulturno nasleđe Vlasotinca